CSPB - CRUX SANCTI PATRIS BENEDICTI
CSSML (okomica) -
Crux Sancta Sit Mihi Lux
- Neka mi križ bude svjetlo
NDSMD (vodoravno)
- Non Draco Sit Mihi Dux
- Neka mi zmaj ne bude vođa
VRSSMVSMQLIVB (slova u krugu)
- Vade Retro Satana, non Suade Mihi Vana,
Sunt Mals Qua Libas, Ipse Venena Bibas
ODLAZI SOTONO
NIKAD MI NE SAVJETUJ TAŠTINE
ZLO JE ONO ŠTO MI PRUŽAŠ
POPIJ SAM SVOJ OTROV
Prije svakog posla zazovimo Duha Svetoga
da nas nadahne čistim mislima i dobrim nakanama,
a dok pišemo: 'riječima nek bude usko, a mislima široko' DOĐI DUŠE SVETI KARIZMATSKA OBNOVA U DUHU SVETOMU
U ime Isusovo uzimam vlast
i vežem sve sile i snage
u zraku, na zemlji, u vodi,
u podzemlju, na onom svijetu, u prirodi i u vatri.
Ti si Gospodin nad svim svemirom,
dajem ti slavu u ime tvoga stvorenja.
U tvoje ime vežem sve demonske sile
koje su došle protiv nas i naših obitelji
i stavljam sve nas pod zaštitu tvoje dragocjene krvi
koja je prolivena za nas na križu.
Marijo, naša Majko, tražimo tvoju zaštitu
i zagovor s Presvetim Srcem Isusovim za sve naše obitelji.
Zaogrni nas svojim plaštem ljubavi da se prestraši neprijatelj.
Sveti Mihovile, i naš anđele čuvaru,
dođite i branite nas i naše obitelji u borbi protiv svega zla što obilazi svijetom.
U ime Isusovo, zapovijedam svim silama i snagama zla
da odstupe istog časa od nas, od naših domova i naše zemlje.
A mi ti zahvaljujemo, Gospodine Isuse, jer si vjeran Bog i osjećaš s nama.
Amen
Molitva za domovinu
Presveta Djevice i Majko naša Marijo,
zaštitnice domovine,molimo Tvoju
pomoć i zaštitu u
svim pogibeljima i nevoljama.
Izmoli nam vjernost i ustrajnost u
katoličkoj vjeri,
pomozi nam da živimo u miru i blagostanju.
Pod tvoju zaštitu stavljamo mladiće i djevojke,
očeve i majke, djecu i starce, zdrave i bolesne,
žive i pokojne.
Čuvaj nas, našu domovinu
i našu imovinu. Amen
Molitva Duhu Svetome
Duše Sveti,Dušo moje duše, klanjam Ti se i molim Te:
prosvijetli me, vodi me, jačaj me, tješi me.
Reci mi što moram učiniti, daj mi Svoje naloge.
Obećajem da ću se podložiti
svemu što Ti tražiš od mene
i prihvatitit sve što budeš dopustio da me snađe.
Daj mi tvoj žar da Te, potaknut tvojom Riječi.
tražim uosobama koje susrećem
i događajima današnjeg dana.
Usmjeri uvijek moju volju prema svojoj
da je mogu jasno spoznati,
žarko ljubiti i sprovesti u djelo i slijediti primjer
Tvoga Sina Gospodina našega Isusa Krista.
Ponizno Te molim da uvijek budeš uz mene
da u svim stvarima radim
samo po Tvojim svetim nadahnućima.
Ti možeš probuditi tu ljubav ...
ETIKA I POLITIKA
četvrtak, 12.01.2012.
SIGURAN SAM DA NI SAM POKOJNI PREDSJEDNIK TUDJMAN SADA NE BI BIO ZA OVU I OVAKVU EU
EU-tanazija
Od vremena genijalnog Gutenberga do našeg suvremenika Zuckerberga umni ljudi su ispisali bezbroj stranica o nastajanju i nestajanju naroda, nacija, država i različitih političkih asocijacija na europskom tlu. Kao što istinski Europljani nisu suglasni ni dan danas što je Europa zapravo, tako ni različiti wannabe Euro-eksperti ne uspijevaju jasno, nedvosmisleno i nepodijeljeno progovoriti o biti današnje EU. Što Unija jest a što nije, što bi mogla postati i hoće li (uskoro) kao takva nestati, ne zna ni jedan mudrac s Istoka ni sa Zapada. Ali svima koji kucaju na vrata EUnije nude se besplatni savjeti ili opomene onih koji su se već nasukali ili mirno pristali u nemirnim europskim lukama. Tako nam Slovaci poručuju da bez zadrške glasujemo ZA dok Danci preporučuju PROTIV, čini se s jednakim argumentima. Britanci se svojski trude dobiti nas na svoju euroskeptičnu stranu, a Vatikan s kojim država Hrvatska usko surađuje stoljećima, koristeći univerzalnu katoličku okomicu, ne ostavlja ni malo prostora za bilo kakvu dvojbu glede budućnosti Hrvatske u EU. A mi sami - ne znamo obrazložiti ni razloge svoje nade u Europu „kršćanskih korjena“, ni uzroke našeg straha od ovog i ovakvog pravno-političkog Frankensteina s glavom u Bruxellesu, ramenima u Parizu i Berlinu, staklenim nogama u Ateni i Rimu, i olovnim rukama-polugama u Londonu i Kopenhagenu. Kao da nam neki ludi doktor prijeti Eutanazijom, dok pobožni rimski kanonik pali svijeću i uz Requiem priprema veličanstvene karmine našoj Lijepoj, mladoj, još uvijek zdravoj Domovini.
Kad si siguran u ishod izjašnjavanja, odnosno model po kojemu si osigurao relativnu „natpolovičnu većinu“, kao što su očito sigurni eurobirokrati uoči referenduma u Hrvatskoj, onda si možeš dopustiti i luksuz financiranja vlastite oporbe. Tako će i Vijeće za Hrvatsku, stranke, udruge i pojedinci koji pokušavaju postići kakav-takav koncenzus na donjoj mrtvoj točki obrane nacionalnih interesa, dobiti par stotina tisuća ili milijuna nečega (u ovom slučaju svejedno eura, funti ili kuna) za promociju vlastitih stavova. PROTIVNICI EU integracija i euroskeptici će imati prigodu zadnji tjedan uoči Dana D, podijeliti nekoliko milijuna listića sa svojim argumentima PROTIV EU. Znajući kako je organizirana hrvatska desnica, na kojoj su uglavnom okupljeni svi – od onih koji ne bi u EU sada i na ovaj način, koji bi htjeli odgodu referenduma, do onih koji u EU ne bi NIKADA i NIPOŠTO jer u njezinim strukturama prepoznaju nositelje svih bezbožnih, pod krinkom lažne humanosti skrivenih, tajnih društava, kao i pojedinačne gospodare prstenova, vlasnike svjetskih mega korporacija, banaka i medija - možemo očekivati većinu tih listića na otpadu, prije nego stignu do apatičnih birača, ionako naviklih na informacije „iz prve ruke“, s TV i eventualno radio postaja. A na TV se projekt EU, kojeg bismo svi trebali jednostavno prepoznati kao budući boljitak, prihvatiti kao opće dobro, hvali na sva usta, kako od struktura vlasti, od predsjednika do premijera i ministara, tako i od tzv. opozicije. Čemu tolika promidžba nečeg po sebi tako dobrog i privlačnog?
LAKU NOĆ, HRVATSKA
Da bi neopredjeljene istjerali iz mraka skepticizma nije dostatno informirati ih o raznim EU pogodnostima. Istjerati eurofobno zlo iz njih i utjerati im dobro – možete recimo tako da kao najradikalnijeg protivnika EU narodu ponudite Igora Mandića, tipa koji do podne mrzi cijeli svijet, a popodne i samog sebe. Pustite ga da u tzv. hrvatskim novinama popljuje slobodnu i neovisnu Hrvatsku, da ju proglasi (neo)fašističkom tvorevinom i kao rješenje ponudi neku novu jugoasocijaciju, i onda ste sigurni da će se svaki nacionalist bar zamisliti od kud se našao na istoj strani europskog predziđa, u društvu tako čudnog svata kakav je kroatofob Mandić. Još ako, „u rijetkim trenucima kad je babo Atif trijezan“, iskreno, sve što o EU misle, reknu Bare i pokoji plaćenik, i nakon što čujete desničara uvjerenog da je prodornost njegove galame jača od snage argumenata kojih se on zapravo i ne sjeća, dođete u kušnju, kao i na izborima - ostati doma i prepustiti nekakvoj petini odraslih građana neka odluči umjesto vas. Budući da ćete kad-tad progledati i umjesto vrlog novog svijeta i novog europoretka, ne zadugo vidjeti redove nezaposlenih, otpuštenih, raspuštenih, poniženih, moći ćete onda za sve okriviti masoneriju, MI 6, BND, CIA-u, stare i nove udbo-kosovce, Sorosa, Židove, Srbe i domaće izdajnike. Samo jedno nećete moći. Nećete moći izići iz EU! Laku noć, Hrvatska.
Lažna dilema - DA ili NE u EU
Utorak, 03 Siječanj 2012 20:57 Dnevnik julu
E-mail Ispis PDF
Cijelo vrijeme se provlači pitanje jesmo li, jesam li ja i svatko od nas za ulazak u EU ili ne. Oba odgovora kod mene ostavljaju loš okus u ustima.
Ako kažem DA - želim da Hrvatska uđe u EU, odmah pomislim na nemogućnost realnog odlučivanja o bitnim stvarima, na troškove (funkcioniranja EU aparata treba financirati ma što nam u pro EU reklamama govorili), na gospodarski pojas, na besmisleno administriranje i "uvođenje reda" i tamo gdje ga treba i tamo gdje ne.
[Kako Grci vide EU?]
Kako Grci vide EU?
Odmah pomislim na Grčku, Irski, Italiju, Portugal, Španjolsku. Iz podruma sjećanja izroni podatak da se u Francuskoj u prosjeku svaki dan samoubije po jedan poljoprivrednik koji više ne uspijeva servisirat svoje dugove, Mađarski vinogradi,....
Najviše od svega mi se ne sviđa to što su "počeli" o svemu odlučivat u kabinetima. Ne daju Grcima referendum, ni Ircima izbore. Ne prije nego što donesu odluke "koje se mora donesti". Nastranu sad tko je tu kriv za nastalu situaciju.
S druge strane, ako kažem NE - ne želim da Hrvatska uđe u Uniju, imam osjećaj da ćemo ostat zauvijek izolirani. Da propuštamo jedinstvenu povijesnu priliku. Osjećaj nastupajuće ekonomske skučenosti i neminovnog propadanja zbog nedovoljnog unutrašnjeg tržišta za ozbiljniji razvoj. Osjećaj osuđenosti na naše (uglavnom) kilave, častohlepne, srebroljubne i nesposobne političare. Ako ne uđemo, osuđujemo našu privredu, a time i nas same na siromaštvo i sigurno propadanje u nemilosrdnom okruženju.
Nedavno sam među prijateljima postavio pitanje - dajte mi jedan ARGUMENT, ne floskulu, pamflet ili epp - argument za ulazak u Uniju. Samo jedan. Još ga nisam dobio. Svejedno, ideja ujedinjene Europe mi se kao takva sviđa. Realizacija kakvu vidim ne. Pogotovo mi se ne sviđa trenutno stanje.
Zbog svega toga smatram da je pitanje DA ili NE u Uniju lažna dilema.
Pravo pitanje glasi: Želite li da u Europsku Uniju uđemo sad ili malo kasnije?
Glasam za to da malko pričekamo i vidimo u što će se sve ovo razviti.
Nije ovo zadnji vagon zadnjeg vlaka.
Kud nam se žuri?
Moramo li kao zadnji doslovno uskočiti u brod koji možda tone?
Ako smo čekali sve ove godine, možemo pričekati još koju.
Novaca za toliko spominjane subvencije i pomoći ionako nema.
I da parafraziram slavne - Laku noć i sretno 22. siječnja.
Novi mediji i obitelj
Nedjelja, 11 Prosinac 2011 15:03
Tema o kojoj ćemo razmišljati toliko je delikatna u današnje vrijeme da je i Sveti Otac ove godine ovoj problematici posvetio svoju poruku za Dan sredstava društvenog priopćavanje. Poruku je naslovio upravo ovako kao i mi ovo razmišljanje: Mediji i obitelj: rizik i bogatstvo. Svi dobro znamo što je obitelj, ili barem što bi ona trebala biti: zajednica ljubavi između muškarca i žene u kojoj oni vrše potpuno predanje jedno drugom u otvorenosti daru života.
Činjenica je da nema savršenih obitelji, jer nijedan pojedinac koji stupa u brak nije savršen, već ima svojih ograničenja. Bez obzira što obitelj nema apsolutnu savršenost i nije idealna, obitelj ipak postaje (ili bi trebala postati) jedan od ideala života. Kao takvu je živimo i naviještamo. Ona je nezaobilazna komponenta, te je zato i zovu osnovnom ćelijom društva.
Komunikacija
Čovjek nikada nije živio kao usamljena jedinka, pa niti zatvoren samo u krug svoje obitelji. Uvijek je imao potrebu gledati dalje, upoznavati više, izmjenjivati iskustva, te se učiti od drugih. Za to su mu trebala sredstva komunikacije. To je u prvom redu bio govor. A govor je mogao biti riječju, a mogao je biti slikom. Mogao je biti doslovan, a mogao je biti slikovit. Čovjek je pričao svoje doživljaje, prenosio osjećaje i iskustva. Tako je nastajala tradicija, priča, mit… Tim istim sredstvima služio se svatko tko je želio nešto navijestiti ili publicirati svoje ideje. Iz potrebe da komunicira s drugim ljudima, čovjek traži prikladna sredstva, traži neku vrstu posrednika u komunikaciji. On ta sredstva usavršava, ovisno već od vremena u kojem živi i od mogućnosti koje pruža to vrijeme.
Mediji kao sredstva
Usavršavajući sredstva komuniciranja čovjek dolazi do toga da uspijeva u djeliću sekunde poslati informaciju s jednog kraja svijeta na drugi, te svatko tko je želi može biti njezin dionik. Toliko je uspio usavršiti sredstva komunikacije da ne samo riječ/ton putuje putem brzoglasa/telefona na drugi kraj, nego i slika. Mediji su sredstva društvenog priopćavanja kojima se posreduju vijesti i informacije među ljudima. Oni su sredstva društvene komunikacije. Moderno vrijeme i tehnologija omogućuju iznimno velik protok informacija i zato su nazvani imenom masmediji. Sama riječ medius znači da stoji u sredini, da je neka vrsta posrednika, te da sam u sebi nema ni pozitivan ni negativan moralni predznak. Po svojoj definiciji oni bi trebali posredovati određenu stvarnost na objektivan način.
Mediji sredstva društvenog priopćavanja
Već rekosmo kako su mediji sredstva priopćavanja. Međutim važno je naglasiti da se radi o sredstvima društvenog priopćavanja, za razliku od sredstava osobnog priopćavanja. Mediji ostvaruju širi domet. Oni postaju općepostojeći i što se stavi na medije i u medije, ima domet javnosti. Iz toga izvire obveza moralnosti. Sadržaji koji se pojavljuju u medijima trebali bi biti takvi da nikoga ne ruše i ne dovode u opasnost ničiji integritet. Ne bi smjeli vrijeđati ničiji senzibilitet. Ne bi se smjelo pojaviti ništa što bi bilo nekome neprihvatljivo, nemoralno, destruktivno. Morala bi to biti uloga države da postavlja i uspostavlja kriterije onoga što bi smjelo biti za javnost, što je dobro, odgojno, konstruktivno. Ono što je od općeg značaja. Ono što ima destruktivan efekt ne bi smjelo biti na laganom dohvatu svakome, kao što u kući roditelji neće držati opasne sadržaje ili predmete na dohvatu djeci. Jer onaj tko se želi trovati, on će već naći privatno mnogo načina i sredstava da se truje, ali da to postaju sadržaji na kojima se hrani duša današnjega čovjeka to je neprihvatljivo. I to je njegovo pravo i želja. Njegova odgovornost. Neprihvatljivo je pak da se u ime njegovoga privatnoga prava da se truje, otrov pojavljuje kao kriterij i mjera slobode jednoga društva. Što ima više otrovnih, nemoralnih sadržaja u društvu, to se društvo smatra slobodnijim. Onaj tko se tome usprotivi, osuđen je kao nazadnjak i protivnik slobode i slobodoumlja.
Korištenja medija u današnje vrijeme
U moderno vrijeme pokazalo se da mediji mogu biti višestruko korisni, upravo zbog ove svoje posredničke uloge. Toliko je informacija i znanja danas dostupno svima kao zajednička baština. Kada nam nedostaje neki podatak, informacija, lako i brzo ga možemo pronaći i usvojiti. Može nam postati dostupan putem interneta ili nekog drugog sredstva priopćavanja kao što su novine, časopisi, revije…No shvatilo se da mediji imaju moć. Naziva ih se i sedmom silom. Oni mogu postati oružje promidžbe, zavaravanja, uvjeravanja. Kako je masa mogla koristiti medije, koji postaju masmediji, trebalo je to iskoristi da se pridobije masu za svoju stvar, a time ju se moglo kao bezličnu smjesu oblikovati i manipulirati, a da toga ne bude ni najmanje svjesna.
Činjenica je tako danas da su se stvorile velike ekonomske i interesne grupacije koje upravljaju medijima. Gotovo 90% medija je upravljano iz identičnih centara koji određuju profil pod kojim će pisati i kako se ravnati. Mora nam biti jasno da je većina medija manipulirana. Svaki medij ima svoju uređivačku politiku i malo koji se vodi kriterijem vrednota i sveobuhvatne dobrobiti čovjeka. Mnogo se insistira na tome da mediji budu neovisni, no danas samo veliki naivci mogu vjerovati u neovisnost medija. Mnoge informacije postale su dostupne masi, te se zovu masmediji, ali je pitanje jesu li izvori informacija i cilj s kojim se lansiraju, uvijek dostupni masama!? Taj prostor ostaje prostor manipulacije, jer lansiranom infomracijom, koja može biti objektivan i gola činjenica, može se ipak manipulirati, ovisno s kojim ju se predznakom i nakanom šalje u javnost. To što su mediji dostupni masama nije jamstvo neovisnosti i objektivnosti, ukoliko onaj koji ih kontrolira ima svoju nakanu i interes. Danas tu kvalifikaciju imaju samo liberalistički mediji, ali oni u svom ideološkom usmjerenju nisu nimalo neovisni. Oni imaju točan cilj i zadatak boriti se protiv tradicionalnih vrijednosti među koje spada nacija i obitelj, a također i vjera.
Mediji danas postaju ljudima sinonim za slavu i karijeru, umjesto da služe svojoj svrsi. Mediji su sredstva zabave i provođenja vremena. Nerijetko mediji postaju biznis. Na njima se lako i dobro zarađuje. Na njima se stječe popularnost. Postaju tako mnogim poligon za takozvani teror manjine nad većinom. Manjina u ime prava na slobodu, terorizira većinu i njihove postavke i njihov moralni kodeks. Nastoje pomoću zakonodavstava osigurati teren za svoj nemoral, a onima koji su moralni nabiti kompleks natražnjaštva i netolerantnosti.[1]
dr. sc. don Ivan Bodrožić
[1] Ne čudi onda da se u Hrvatskoj gotovo 75% ljudi u televizijskom ispitivanju u emisiji Nedjeljom u 2 izjasnilo da ne vjeruje medijima.
Ja Vas lijepo molim, ljubite svoje stare roditelje!
Drhtave ruke i sijede kose očeva i pognutih dobrih majki.
Bore na licima, vene narukama, izblijedjele umorne oči.
Pomilujte sijede glave, poljubite ostarjele i izranjene ruke.
Zagrlite svoje stare roditelje. Mučili su se i oni s vama.
Od srca im ljubav pružite,a u starosti im oslonac budite
Ne odvajajte ih u male sobice, niti ih šaljite u staračke domove
Poslušajte im vapaje, olakšajte im živote.
Imajte za njih lijepe riječi i osmijeh na licima u susretu s njima.
Radili su oni puno da i vaš život bude bolji.
Oni su vas s radošću prihvatili kad vas je Bog njima poslao.
Kad ih Bog jednom pozove na vječni počinak, ostat će iza njih prazno mjesto.
A to prazno mjesto ti ćeš popuniti jer ćeš dotle i ti ostarjeti.
A sve što ste vi činili svojim roditeljima, to će vaša djeca vama uzvratiti.
Zato vas opominjem i unaprijed molim.
Volite i poštujte svoje stare roditelje!
(M)
U POREČU ZAREĐEN NAJMLAĐI BISKUP U CRKVI U HRVATA - POVIJESNI DAN ZA DUVNJAKE
Ređenje mons. Dražena kutleše za biskupa koadjutora porečke i pulske biskupije
Prikaza: 1861 / Komentara: 16
Ocjena:
Pjevanjem psalma "U tebe se, Gospodine, uzdam" u Eufrazijevoj bazilici je na svečanom euharistijskom slavlju za biskupa koadjutora Porečke i pulske biskupije zaređen mons. Dražen Kutleša, koji je time postao najmlađi biskup Crkve u Hrvatskoj.
Iako su početak mise i obred biskupskog ređenja bili zakazani za 10 sati, rijeke ljudi u porečku katedralu počele su se slijevati već dva sata ranije. Misnom slavlju odzvali su se brojni svećenici, redovnici i redovnice iz župa Porečke i pulske biskupije te župa iz Hercegovine, rodnoga kraja novoimenovanog biskupa koadjutora, odakle je stigao i veliki broj tamošnjih vjernika.
Euharistijsko slavlje uveličali su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić te tridesetak nadbiskupa i biskupa, među kojima i generalni tajnik Sinode biskupa nadbiskup Nikola Eterović.
Svečanosti su prisustvovali i župan Ivan Jakovčić, porečki gradonačelnik Edi Štifanić te mnogi djelatnici iz javnog života Istre. Sve njih na početku mise na hrvatskom i talijanskom jeziku pozdravio je porečki i pulski biskup mons. Ivan Milovan, uz mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog, jedan od suzareditelja na ovom obredu. Biskupsko ređenje podijelio je kardinal Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe. Biskup Perić u svojoj je homiliji podsjetio na dva temeljna sustava disciplina koja su slušali učenici u Isusovoj teološkoj školi: sustav raznih istina i sustav zapovijedi.
U svom prvom govoru kao zaređeni pomoćni biskup Kutleša je rekao da su njegove prve misli usmjerene prema Trojedinom Bogu, druga misao upućena je majci Isusa Krista i kraljici apostola, a naglasio je i osjećaje sinovskog poštovanja i zahvalnosti prema papi Benediktu XVI. koji mu je iskazao povjerenje imenujući ga biskupom koadjutorom.
- Velika me radost obuzima na pomisao da ću s Božjom voljom vršiti svoju pastirsku službu u ovoj drevnoj i časnoj biskupiji koja je obilježena krvlju tolikih mučenika, a na poseban način želim istaknuti onoga koji nam je vremenski najbliži, slugu božjega Miroslava Bulešića. Uz preuzvišenog biskupa Ivana Milovana koji me bratski primio i uz suradnju svećenika, redovnika i redovnica, kao i aktivnih vjernika katolika širom Istre, čvrsto se nadam da ćemo zajednički djelovati da bismo doprinijeli duhovnom preporodu ove naše hrvatske grude, koja je pravi biser prirode, koju je Providnost Božja darovala baš našem narodu; narodu koji je papa Ivan Pavao II. tri puta posjetio, blagoslovio i pozvao da junački brani i ne napušta svoje kršćanske korijene, rekao je Kutleša u svom obraćanju na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Čestitke su u ime biskupa HBK uputili nadbiskup Marin Srakić, koji je rekao da Kutleša preuzima službu biskupa u vrijeme kada su potrebni povjerenje i nada, koja nadilazi ljudske ograničenosti. U ime svećenika redovnika i redovnica te kandidata za duhovna zvanja čestitke je uputio generalni vikar Porečke i pulske biskupije Marijan Kancijanić, koji je izrazio vjeru da će novi biskup koadjutor uz Božju pomoć i u suglasju s biskupom Milovanom te uz njihovu suradnju dati veliki doprinos, Bogu na slavu i narodu na duhovnu korist.
Svečanom izvedbom himne "Tebe Boga hvalimo" i završnim blagoslovom priveden je kraju ovaj susret. (V. HABEREITER; Snimio M. MIJOŠEK)
ONLINE SPOMEN Blog je bio zamišljen kao prostor za iznošenje različitih pogleda na trenutni položaj i budućnost Hrvata u BiH. Kako su te teme bliže BH javnosti o tomu pišem na blogu IVAN BAĆAK, a ovaj blog ostaje za meditacije, molitve, i uglavnom duhovne sadržaje.
"Dragi moj ispaćeni narode, ne kloni duhom!"
(Alojzije kardinal Stepinac)
"Šutnja nije izbor, to je neizbor. Apolitičnost nije rješenje, to je nerješenje. Sadašnje vrijeme shvatite kao nastavak borbe iz početka 90-ih godina, to je očito bila samo prva faza. Nemojte dozvoliti da vaša žrtva i mnogo teža, i konačna, žrtva vaših prijatelja bude uzaludna." (http://branitelj.blog.hr)
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati
(S.S. Kanjčević)
DARIO KORDIĆ
Blog je posvećen njemu koji je ponio križ svih Hrvata iz BiH i strpljivo ga nosi u zatvoru Karlau pored Graza.
Dario Kordić, G-416
Justizanstalt Karlau
Herrgottwisgasse 50
A – 8020 Graz
Vrijeme će pokazati da je ova nepravedna PRESUDA rezultat zavjere muslimanske obavještajne službe AID, pojedinaca iz RH i nekadašnjih Darijevih "prijatelja" i suradnika. PISMO DARIOVA OCA IVI SANADERU
Kada su Darija Kordića bez ijednoga dokaza osudili na 25 godina robije izjavio je: "S ljubavlju i ponosom nastavljam nositi ovaj maleni križ prikazujući ga rođenom Isusu Kristu za dobro i boljitak svome najmilijem hrvatskom narodu." To je rekao iako je svjestan: "Bog mi je stavio lance, a današnja Hrvatska zategla omču oko vrata." (Hrvatski list, 23. prosinca 2004.)
A u istom tekstu (HL, 23. XII '04.) možemo naći i slijedeće riječi Darijeve supruge Venere: "Živa je istina da mu je to bilo u istrazi ponuđeno preko odvjetnika: ukoliko optuži Tuđmana i Šuška, doći će do nagodbe sa Sudom! Da je to napravio, bio bi danas vani na slobodi kao i svi drugi optuženici. Zašto nije? Jer je, kako mi kaže, ponosan na te ljude, ponosan što je bio s njima, ponosan što ih je uopće poznavao. Ne može njih optuživati za nešto što u biti nema veze s njima. Dario nije želio nikoga drugog optužiti jer nije želio izaći iz zatvora na grbači drugih. Rekao mi je da bi to bilo sramotno, da ne bi mogao s tim živjeti, a najbitnije mu je, što je nekoliko puta ponavljao, 'da sljedećih deset godina mogu samoga sebe pogledati u zrcalu te da mogu uspravno stajati pred svojom obitelji'."
Zar pravednik mora dokazivati zlome
I u toj igri izigravat metu
Dok traže pute, sredstva da ga slome
Zar trpjet mora i pravdat se svijetu
O zemljo moja, moj preslatki Dome,
Na tvome pragu ptica sam u letu
Što slobodu diše. Dokazivat kome
Načela, snagu i istinu svetu.
Samo u srcu svog naroda živi
I budi sokol što nad njime bdije
Proći će tmurni ovi dani svi
I ništa teško ništa mučno nije
Kada ćutiš nadu što je narod nosi
Pjevaj je i živi, neka znaju tko si (Marko Tokić, Sasvim obične pjesme)
RELIQUIAE RELIQUIARUM, 2006.
(HAAŠKA ŠKOLA)
Najtužnija mi tugo,
Domovino.
Pred žrtvenikom za tebe bdijem
i pradjedovom se čašću mijem.
U krletci, u kavezu pjevaju slavuji
Dok vani šišmiši lete.
Zvonko Bušić Je li sokol il' je vihor
Zvonko je u zatvoru već tridest i drugu godinu. Kaznu je počeo služiti u svojoj 30. godini, a sada je u svojoj 62. godini. Sudac John Bartels, koji je vodio sudski postupak, u presudi je preporučio da ga se pusti nakon 10 godina, a drugi opći zakoni o izvršenju kazni načelno predviđaju otpust nakon 30 godina u slučajevima u kojima je isključena daljnja opasnost za društvo, a što je ovdje doista istina budući da je 1991. postignuta hrvatska samostalnost.
Zvonku je moguće pisati s riječima sjećanja i ohrabrenja, što će pomoći da osjeti da nije sam.
Zvonko Bušić - 0394 -158
P.O.B. 33, Unit D
PCI Terre Haute, Indiana 47808
USA
Četvrtak, 24. srpnja Godine Gospodnje 2008., ZVONKO je promijenio adresu. Dao Bog da sa svojom Julien poživi u zdravlju i veseju. Neka ga Duh Sveti ojača i nadahne za djelovanje na dobrobit svih Hrvata. Velik je Gospod Bog, velika su djela Njegova!
Zvonko, dobro nam došao!